Europski je parlament na svojoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio Uredbu Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda kojom su znatno poboljšana pravila za uvoz i izvoz te za certifikaciju i kontrolu ekoloških proizvoda.


Razvoj ekološke proizvodnje jedan je od prioritetnih političkih ciljeva Europske unije. Iako se tržište ekoloških proizvoda konstantno proširuje, poljoprivredna zemljišta EU pod ekološkom proizvodnjom i dalje predstavljaju manje od 6 % kompletnog poljoprivrednog područja te se razlika između potražnje i potrošnje EU pokriva uvozom koji je u porastu.


Cilj je ove uredbe nadjačati regulativne i neregulativne prepreke za ekološku poljoprivredu u EU te povećati povjerenje potrošača i urediti nedostatke u sustavu kontrola i trgovinskom režimu. Također se želi izbjeći nepošteno tržišno natjecanje između proizvođača te odgovoriti na rizike povezane s funkcioniranjem unutarnjeg tržišta.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, ujedno i članica Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj, Marijana Petir podržala je donošenje Uredbe rekavši kako „ekološka poljoprivreda može doprinijeti očuvanju ruralnog prostora i dati mu dodanu vrijednost te time doprinijeti održivom razvoju i ostanku mladih na selu. Iako površine pod ekološkom poljoprivredom rastu i povećava se broj poljoprivrednika koji se odlučuju za takav vid proizvodnje, još uvijek ne možemo biti zadovoljni napretkom“, smatra Petir. Ona je također naglasila kako je „puno prepreka pred proizvođačima i potrošačima koje trebaju biti otklonjene da bi ekološka poljoprivreda ostvarila svoj puni potencijal“.


Pregovarački tim Europskog parlamenta uspješno je završio pregovore s Vijećem i Komisijom u lipnju 2017. nakon 18 trijaloga i 20 mjeseci intenzivnih pregovora. Petir pozdravlja dogovor koji je konačno postignut o ovoj Uredbi jer vjeruje da će ona „urediti nedostatke u sustavu kontrola i trgovinskom režimu te potrošačima dati garanciju da ono što kupuju kao ekološki proizvod doista i odgovara certifikatu“.


Pitanje rezidua pesticida koje je od samog početka bilo najveći kamen spoticanja ipak je dogovoreno kompromisom kojim se omogućuje državama članicama da postave granične vrijednosti ili da u potpunosti zabrane tragove pesticida u ekološkim proizvodima. Rješavanje problema odgođeno je do 2024. godine kada Komisija treba provesti reviziju.
Kad je u pitanju poboljšanje dostupnosti sjemena i biljnog reprodukcijskog materijala prilagođenih potrebama ekoloških proizvođača dogovorene su fleksibilnosti i prijelazno razdoblje do 2035. godine koje idu na ruku hrvatskim proizvođačima. Osim toga, za označavanje ekoloških proizvoda dogovoreni su također fleksibilni mehanizmi i izuzeća za male trgovine.

 

 


„Drago mi je da je načelo predostrožnosti unaprijeđeno kako bi se izbjeglo onečišćenje, omogućio bolji pristup ekološkom sjemenju i životinjama, dala mogućnost da poljoprivrednici vode mješovite farme te kako bi se primijenile strože kontrole i standardi EU-a o uvozu ekoloških proizvoda, a ukidanjem pravila ekvivalencije ojačao položaj europskih proizvođača“, kazala je europarlamentarka Petir.

nature 213364 480


Hrvatska po površinama pod ekološkom proizvodnjom ne zaostaje za Europskom unijom, no ne mogu si svi građani koji bi to htjeli priuštiti ekološke proizvode jer su oni bitno skuplji od konvencionalnih te su zastupnici izrazili nadu da će Uredba pomoći stabiliziranju cijena i većom dostupnošću ekoloških proizvoda svim građanima. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede u Republici Hrvatskoj je tijekom 2016. godine evidentirano 3546 proizvođača s površinom od 93.814 ha što čini 6,07 % ukupne poljoprivredne površine, a to je na razini europskog prosjeka.
Dobra je vijest da je nakon višegodišnjih priprema osnovan i Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača koji danas okuplja 13 udruga ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske.
Problemi koje muče hrvatske ekološke proizvođače vezani su za položaj na tržištu i izostanak odgovarajućih potpora kojima bi se osiguralo postizanje ciljeva Akcijskog plan razvoja ekološke poljoprivrede za razdoblje od 2011. do 2016., kao i činjenica da novi Akcijski plan još uvijek nije donesen.


Usvajanje Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda može biti dobar poticaj da se novi Akcijski plan donese što prije u skladu s jasnim zakonodavnim okvirom na razini Unije te njime osiguraju bolji uvjeti na tržištu za naše ekološke proizvođače.

S 31. ožujkom i službeno su završile prijave na natječaj za najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu koji je bio otvoren mjesec dana, a treću godinu za redom organizirala ga je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i ambasadorica projekta za Hrvatsku Marijana Petir.


Ove je godine na natječaj pristiglo ukupno 26 prijava, od čega su se prijavile 3 žene i 23 muškarca. Prijave su pristizale iz cijele Hrvatske pa su tako po 4 prijave iz Dubrovačko-neretvanske i Osječko-baranjske županije, po 3 iz Karlovačke i Koprivničko-križevačke županije, po 2 iz Bjelovarsko-bilogorske i Varaždinske županije te po 1 iz Brodsko-posavske, Međimurske, Sisačko-moslavačke, Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Virovitičko-podravske, Zadarske i Zagrebačke županije.


Stručno prosudbeno povjerenstvo u sastavu Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu i predsjednik Hrvatske agronomske komore, Krunoslav Zmaić, dekan Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Marijana Ivanek-Martinčić, dekanica Visokog gospodarskog učilišta iz Križevaca, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Hrvatske gospodarske komore, Jan Marinac, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, Vlatko Grgurić, urednik i voditelj emisije Plodovi zemlje i Zlatko Šimić, novinar Jutarnjeg lista od pristiglih prijava odabrat će deset najboljih projekata, a među njima i pobjednika/cu.


Medijski pokrovitelj izbora Jutarnji list će u narednih nekoliko tjedana predstaviti 10 najboljih projekata, a proglašenje pobjednika održat će se 9. svibnja 2018., na Dan Europe u Hotelu Esplanada. Nakon proglašenja održat će se poljoprivredna konferencija na kojoj će gostovati Jannes Maes, predsjednik Europskog udruženja mladih poljoprivrednika (CEJA) te predstavnik Europske komisije. Glavni sponzor natječaja Erste banka nagradit će pobjednika ili pobjednicu novčanom nagradom u iznosu od 15 tisuća kuna. Za pobjednika/cu natječaja, kao i za deset najboljih poljoprivrednika/ca zastupnica Petir će osigurati put u Bruxelles i sudjelovanje na 5. Europskom kongresu mladih poljoprivrednika koji će se održati u Europskom parlamentu u organizaciji Europske pučke stranke (EPP) u listopadu 2018. godine.


"Ovim natječajem želimo popularizirati poljoprivredu kao atraktivnu djelatnost i dobar oblik samozapošljavanja za mlade ljude bez kojih nema generacijske obnove nužne za opstanak hrvatskog sela. Ovi mladi poljoprivrednici primjer su da je moguće uspjeti i u vrlo izazovnim, a ponekad i nemogućim uvjetima u kojima se nalazi hrvatska poljoprivreda i za mene su svi pobjednici", kazala je ambasadorica projekta i zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.
Cilj natječaja i europske nagrade za mlade poljoprivrednike je promicati pozitivnu sliku mladih poljoprivrednika te identificirati djelatnosti koje karakteriziraju inovacija, održivost i tržišna orijentiranost, a sve kako bi mladi ostali živjeti na selu te kako bi ruralni prostor u cjelini nastavio živjeti.

U Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. koje je objavila Europska komisija, a koje je na raspravi u Europskom parlamentu i za koje je hrvatska zastupnica Marijana Petir izvjestiteljica u čak dva odbora (Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane i Odbor za prava žena i jednakost spolova), Petir je posebnu pažnju posvetila slučajevima povrede prava u području okoliša s prekograničnom dimenzijom, kao i pravilnom prenošenju pa potom i primjeni europskog prava u budućim državama članicama što je i usvojeno.
„Najbliži primjer nama u Hrvatskoj je svakako primjer Slavonskog Broda i onečišćenja zraka koje je uzorkovano radom obližnje rafinerije Brod u Bosni i Hercegovini. Onečišćenje zraka trpe građani Hrvatske, ali i građani Bosne i Hercegovine. Primjenom europskog prava država koja pristupa Uniji treba usvojiti i primijeniti pravo Unije, smanjiti emisije onečišćujućih tvari u okoliš te osigurati visoku kakvoću zraka za građane toga područja neovisno o granici između država“, rekla je Petir te pozvala BiH da u duhu dobrosusjedskih odnosa i poštujući europsko zakonodavstvo riješi problem onečišćenja zraka kojem je uzrok rad rafinerije u Bosanskom Brodu.

Petir naglašava da je europsko zakonodavstvo zaštite okoliša vrlo kompleksno te da rana implementacija toga prava u postupku pristupanja može pomoći boljem korištenju sredstava pretpristupne pomoći i s druge strane osigurati visoke standarde okoliša i u graničnim područjima Unije.

Što se tiče primjene mehanizama protiv povrede prava Unije, zastupnica Petir je pozdravila dobru prasku rješavanja problema korištenjem EU Pilota, ali smatra da taj mehanizam treba unaprijediti povećanjem transparentnosti postupaka.

Za Hrvatsku postoji podatak da je u 2016. godini rješavano ukupno 30 slučaja putem EU Pilota zbog moguće povrede prava. Podaci govore da Hrvatska poštuje propisane rokove za dostavu obrazloženih odgovora. Međutim, javno nisu dostupni podaci o konkretnim predmetima na koje su se odnosili postupci EU Pilota, ali dostupni podaci Komisije navode kako je osam slučajeva otvoreno u području zaštite okoliša, pet po pitanjima povezanima s mobilnošću i prometom, četiri u vezi s funkcioniranjem zajedničkog tržišta, industrijom, poduzetništvom, te 13 iz drugih područja EU zakonodavstva. Upravo je to i razlog zbog kojih je zastupnica Petir zatražila veću transparentnost toga postupka.

Inače, pritužbe na europskoj razini protiv Republike Hrvatske nastavljaju trend opadanja od vrhunca koji je bio zabilježen 2014.

Glavna područja novopokrenutih prigovora protiv Hrvatske u 2016. godini bilježe se na području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala; zdravlja i sigurnosti hrane; migracija i unutarnjih poslova; unutarnjeg tržišta, industrije, poduzetništva te ostalih relevantnih područja poput komunikacijskih sustava, pravde i zapošljavanja, energetike itd.

Jedno od područja u kojima Hrvatska ponovo bilježi rekordan broj otvaranja novih slučajeva zbog kršenja europskog prava je kašnjenje u prenošenju zakonodavstva EU-a čime se građanima i poduzećima onemogućava da iskoriste zakonske prednosti, stvara se nesigurnost pri primjeni pravila te se narušava funkcioniranje kako unutarnjeg tržišta EU, tako i čitave Unije.

U 2016. godini Komisija je pokrenula 32 nova prekršajna spora protiv Hrvatske. Po pet sporova pokrenuto je u području funkcioniranja zajedničkog tržišta, industrije, poduzetništva, srednjeg i malog poduzetništva i u području zdravstva i sigurnosti hrane. Po četiri nova slučaja pokrenuta su u području zaštite okoliša te u području financijske stabilnosti, financijskih usluga i tržišta kapitala.

Tri slučaja pokrenuta su u području nadležnosti nad migracijama i unutarnjim poslovima. Takvi postupci odnose se primjerice na neprenošenje europskog zakonodavstva u propisanom roku ili kašnjenje prenošenja zbog neobavještavanja o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja ili propusta da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama.

Također, postupci zbog povrede propisa iz područja zaštite okoliša uključivali su nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu, kao i nepridržavanje prenesene Okvirne direktive o otpadu te neadekvatno gospodarenje otpadom u naselju Biljane Donje zbog čega je ovih dana pokrenut i postupak pred Europskim sudom. Također, treba spomenuti i postupak nepoštivanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.

Primjeri postupaka protiv Hrvatske zbog povrede EU prava koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016.:
- nepoštivanje odluka Prüm o razmjeni informacija u borbi protiv terorizma i teškog kriminala (Uredba Europskog parlamenta i vijeća o određenim postupcima za razmjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju, s jedne strane, i Kosova, s druge strane; Odluka Vijeća o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala);
- propust obavještavanja o transpozicijskim mjerama Duhanske direktive;
- nepostojanje planova vezanih uz gospodarenje otpadom i programa za prevenciju otpada koji su obvezni prema Okvirnoj direktivi o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Okvirne direktiva o otpadu;
- nepridržavanje transpozicije Direktive o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš;
- neadekvatno gospodarenje otpadom u Biljane Donje;
- nepoštivanje odredbi o slobodnom kretanju roba i pravila EU o unutarnjem energetskom tržištu;
- neobavještavanje o svim nacionalnim mjerama transpozicije Direktive o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine (Direktiva o hipotekarnom kreditu);
- posebne ovlasti rezervirane za državu u INI (Industrija nafte d.d.) nakon privatizacije. Pridržavanje ovlasti ove vrste može ograničiti slobodno kretanje kapitala i sloboda poslovnog nastanka garantirane u okviru Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
- neobavještavanje o nacionalnim mjerama kojima se provodi transpozicija Direktive o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja;
- smanjena stopa trošarina za male proizvođače etilnog alkohola - ova praksa je potencijalno u suprotnosti s Direktivom o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića (Direktive o usklađivanju struktura trošarina na alkohol i alkoholna pića);
- propust da se u potpunosti prenesu tri direktive o javnoj nabavi i koncesijama;
- diskriminirajući okvir za kupnju licence za sportski ribolov za ne-rezidente što je u suprotnosti s Direktivom o uslugama na unutarnjem tržištu;
- nepravilno prenošenje i provedba Direktive EU o vozačkim dozvolama;
- ne ratifikacija protokola o pristupanju Međunarodnoj konvenciji Eurocontorol.

Europska komisija još od 1984. godine na zahtjev Europskog parlamenta objavljuje godišnje izvješće o praćenju primjene prava EU-a tijekom prethodne godine. „Izvješća ove vrste, o praćenju primjene Zakonodavstva Unije se provode svake godine jer predstavljaju bitan element nadzora nad primjenom zakonodavstva Europske unije u državama članicama. Pravodobna i ispravna primjena bitna je za funkcioniranje Unije. Samo praćenjem primjene ovog principa ravnopravnosti u državama članicama možemo stvarno procijeniti doseg i učinkovitost europskog zakonodavstva“, rekla je zastupnica Marijana Petir prilikom rasprave o Izvješću o praćenju primjene Zakonodavstva Unije 2016. u Europskom parlamentu.

Postupci nadzora primjene europskog prava uključuju postupke prije utvrđivanja povrede prava i one nakon pokretanja toga postupka. U prvom slučaju Europska komisija na temelju vlastite inicijative provodi provjeru primjene europskoga prava. U 2016. godini Komisija je pokrenula 520 takvih postupaka na razni Unije. Također, EK provjerava primjenu europskoga prava na temelju prigovora javnosti, građana i poduzetnika. U 2016. godina Komisija je zaprimila 3.783 takva prigovora i to većinom iz Italije (753) Španjolske (424) i Francuske (325). Većina prigovora na razini Unije odnosile se na pitanja pravde i prava potrošača (919), zapošljavanja (679) te funkcioniranja unutarnjeg tržišta (483). Uvijek je značajan i udio prigovora zbog poštivanja prava okoliša (348).

U tom segmentu EK je u 2016. godini nakon provjera pokrenula 790 postupaka korištenjem strukturiranog dijaloga putem mehanizma EU Pilota i to 520 na temelju istraživanja na vlastitu inicijativu te 270 na temelju provjerenih pritužbi građana.

„U slučaju utvrđenog kršenja EU prava, EK pokreće postupak povrede EU prava te je u 2016. godini Komisija pokrenula 986 novih postupaka i to najviše u području zakonodavstva iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (292), zdravstva i sigurnosti hrane (148), financija (120) te okoliša (89). Procesi zbog povrede prava Unije nisu lagani i traju više godina tako da je na kraju 2016. godine bilo otvoreno 1.657 predmeta“, rekla je Petir.

Na razini Unije najveći broj postupaka u koji su bili u tijeku na dan 31. prosinca 2016. godine bio je vezan uz zakonodavstvo iz područja funkcioniranja unutarnjeg tržišta (270), okoliša (269) te financija (230). Zastupnica Petir pojašnjava da se gotovo polovina postupaka odnosi na kasnu transpoziciju u nacionalno pravo dok se druga polovina odnosi na nepravilnu transpoziciju ili neprimjenu prava. Hrvatska je primjerice na dan 31. prosinca 2016. godine imala otvorena 44 postupka od kojih je 25 postupaka pokrenuto upravo zbog kasnog prenošenja.

U 2016. godini Komisija je zaključila 673 slučaja u raznim fazama postupka od kojih je dio (18) odlučila uputiti na postupanje Sudu EU.

Sud EU u 2016. godini donio je 28 presuda od kojih se niti jedna nije odnosila na Republiku Hrvatsku. Od 28 presuda samo su dvije bile u korist država članica dok su ostale potvrdile nalaz Komisije. U 2016. godini Sud EU je dosudio novčane kazne u dva slučaja i to protiv Grčke i Portugala. Na dan 31. prosinca 2016. godine na Sudu EU u fazi postupka bilo je 95 predmeta.

Petir je rekla kako bez sigurnosti u vladavinu prava i poštivanja istih pravila koja vrijede za sve u društvu i u svim državama članicama, nema sigurnosti, nema investicija, nema napretka. “Većina građana Hrvatske koje su svojim glasom poduprli ulazak Hrvatske u EU jednom od najvećih vrijednosti Unije smatrali su vladavinu prava. Od stjecanja vlastite neovisnosti pa do ulaska Hrvatske u EU, važnost funkcioniranja pravne države bila je tada, ali i danas, vrlo visoko na ljestvici prioriteta naših građana, te sam se uvjerila kako je pitanje vladavine prava važno i za građane drugih država članica,” rekla je Petir.

Izvješće Komisije o primjeni prava u 2016. godini daje mnogo podataka o provedbi mehanizama nužnih za djelotvornu primjenu prava, ali i statistiku postupaka vezanih za određena područja primjene europskog prava. Od problema u primjeni europskog prava vezanih uz nadležnost Odbora za zaštitu okoliša, zastupnica Petir ističe povećanje ukupnog broja povreda prava te povećanje broja povrede prava u 2016. godini u odnosu na 2015. godinu u područjima zdravlja i sigurnosti hrane.

U odnosu na 2015. godinu broj podnesenih prigovora građana porastao je s 3450 na 3783 slučaja, broj novih EU pilota smanjen je s 881 na 790 a broj otvorenih EU pilota na kraju 2016. godine smanjen je s 1260 na kraju 2015. na 1175 otvorenih postupaka. U 2016. godini porastao je i broj otvorenih postupaka zbog povrede prava EU i to s 1368 na 1657 predmeta. U 2016. godini broj postupaka zbog povrede prava EU porastao je u području zdravlja i sigurnosti hrane na 147 predmeta te se počeo samostalno pojavljivati u statistikama. Smatra se da je tomu razlog nepravovremeno prenošenje nove Direktive o utvrđivanju standarda kvalitete i sigurnosti za postupke darivanja, prikupljanja, testiranja, obrade, čuvanja, skladištenja i distribucije tkiva i stanica iz područja zdravstva te Direktive o minimalnim uvjetima za zaštitu kokoši nesilica i Direktive o utvrđivanju minimalnih uvjeta za zaštitu svinja iz područja dobrobiti životinja.

Europski parlament u četvrtak je usvojio Izvješće o „Mogućnostima i izazovima za pčelarski sektor EU-a" mađarskog zastupnika Norberta Erdősa (EPP). „To je ključno izvješće za sektor pčelarstva u EU jer sveobuhvatno identificira probleme pčelarstva i oprašivanja te predlaže mjere kojima bi se na Europskoj razini trebalo poduprijeti napore za očuvanja pčela i drugih oprašivača. Također, izvješće daje brojne prijedloge za poboljšanje položaja pčelara, ali i bolju zaštitu europskog meda i pčelarskih proizvoda proizvedenih u Europskoj uniji", rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

Petir jpg

Evo što je još izjavila na tu temu:

1. Što je i zašto ključni problem pčelarstva?


"Smatram da veliki problem s kojim se europsko pčelarstvo suočava leži u lošem propisu – Direktivi o medu kojim se ne daje puna informacija potrošačima o stvarnom podrijetlu meda koji se stavlja na tržište. Formulacijom kako neki med potječe „miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU“ kupcu ne daje apsolutno nikakvu korisnu informaciju. Takav nedorečeni propis kojim se ne zahtijeva točno navođenje vrste i porijekla meda uzrok je i drugih problema s kojima se danas naši pčelari susreću, te otvara prostor za manipulacije i prijevare. Zbog toga sam zatražila odgovarajuću promjenu tog propisa što je i usvojeno."


2. Možete li nam reći nešto o uvozu meda, posebice iz Kine?


"Od 2002. godine od kada pratimo smanjivanje ponude meda na svjetskom tržištu zbog sve učestalijih bolesti pčela, proizvodnja meda u Kini se gotovo udvostručila do čak 450 000 tona godišnje što čini više od zajedničke produkcije meda EU, Argentine Meksika, SAD-a i Kanade. U isto se vrijeme uvoz meda u Europu udvostručio te je 2015. godine iznosio 100 000 tona. Pritisnuti uvoznim količinama meda europski pčelari našli su se u velikim problemima. Prvo, niska cijena meda uvezenog iz Kine, koji se često miješa s medom proizvedenim u EU, može biti posljedica patvorenja meda, što je i bilo dokazano u više navrata. Niska cijena meda, a povezana s enormnim količinama kineskog meda dostupnog na tržištu po cijenama ispod razine proizvodnih cijena može biti rezultatom izravnih ili skrivenih državnih potpora NR Kine što narušava ravnopravno tržišno nadmetanje. U tome je smjeru išao i amandman kojim sam s kolegama iz Mađarske, Slovenije i Španjolske tražila od Komisije da istraži i prekine takvu prasku i koji je u konačnici usvojen. Sada je red na Komisiji da poduzme odgovarajuće korake."


3. Kako to utječe na hrvatske pčelare?


"Nedorečeno zakonodavstvo kojim se omogućuju nepravilnosti na tržištu neizbježno dovodi do nelojalne konkurencije i niskih cijena meda te drugih pčelinjih proizvoda, zbunjuje potrošače i odvraća ih od kupovine zdravih i kvalitetnih domaćih, europskih tradicionalnih proizvoda. U nemogućnosti da se nose s nelojalnom konkurencijom, naši pčelari smanjuju proizvodnju meda.
Smanjenju broja košnica u Hrvatskoj u 2016. godini za čak 17,5% u odnosu na razdoblje 2014.-2016. prema podacima Komisije pridonio je značajan pad kupovnih cijena meda u razdoblju od 2014. do 2016. godine. U tom su vremenu cijene meda bile prepolovljene što je značajno smanjilo prihode pčelara. Također, uvozom meda sumnjive kvalitete poljuljano je povjerenje građana u kvalitetu meda na tržištu što je uzrokovalo dodatno smanjenje potražnje na tržištu."

4. Možete li ikako vi u Europskom parlamentu utjecati na promjene-primjerice, da se smanji uvoz meda?


"Mi u Europskom parlamentu možemo utjecati da propisi koje donosimo ne budu dvosmisleni i da jasno utvrde okvire koji trebaju vrijediti za sve koji žele plasirati svoje proizvode na europsko tržište. Ovim izvješćem jasno smo zatražili nekoliko važnih promjena europskog zakonodavstva među kojima su najznačajnije:


1. Promjena označavanja meda kojom bi se jasno navela zemlja ili zemlje podrijetla meda s točnim postotkom udjela meda u mješavini.


2. Uključivanje sljedivosti meda od košnice o potrošača."

5. Kako kupac može znati što i odakle kupuje- kakav med?


"Potrošaču mora biti osigurana puna informacija o proizvodu koji kupuje. Na temelju te informacije kupac može napraviti informirani odabir proizvoda, odabrati on što zaista želi i med otkud želi. Zakonodavstvo unije i država članica dužno je omogućiti tu informaciju potrošaču koji mora biti siguran da je informacija koja mu se daje u potpunosti točna. Takvu sigurnost potrošaču mogu dati kvalitetni sustavi kontrole te primjerene i odvraćajuće kazne za one koji bi te propise pokušali prekršiti.
Druga je mogućnost da med kupujete izravno od vašeg lokalnog pčelara, kojeg ste odabrali, koji je zaslužio vaše povjerenje i za kojega vjerujete da vas neće prevariti. Za takve smo izravne kupovine predvidjeli izuzeće od stroge primjene propisa."


6. Na kraju ne smijemo zaboraviti pčele i oprašivače. Kakvo je stanje pčela i oprašivača u Europi? Kako pomoći tim važnim kukcima i kako im osigurati bolje uvjete okoliša i kvalitetu života?


"Brojni čimbenici poput invazivnih stranih vrsta, bolesti i životinjskih patogena doprinose smanjenju broja pčelinjih zajednica. Ranjivosti pčela, ali i drugih divljih oprašivača, doprinosi i korištenje pojedinih aktivnih tvari u pesticidima poput neonikotinoida.

Europski parlament jasno je pozvao Komisiju i države članice da zabrane one aktivne supstance u pesticidima, uključujući neonikotinoide i sistemske insekticide, za koje je znanstveno dokazano da ugrožavaju zdravlje pčela.

Nadalje, Europski parlament predložio je cijeli niz mjera i aktivnosti kojima bi se trebalo raditi na suzbijanu bolesti pčela, ali i onih usmjerenih na promjenu poljoprivrednih praksi na način da osiguraju pčelama kvalitetna područja za ispašu primjerice, prirodna i poluprirodna staništa te ekstenzivne trajne pašnjake, kao i preporuke za održavanje površina s vrijednim medonosnim biljem - različkom, grahoricama, čičkom ili bijelom djetelinom.

Također, treba voditi brigu o lokalnim ekotipovima medonosnih pčela jer je dokazano da lokalne i regionalne pasmine pčela u određenom području bolje preživljavaju nego pasmine medonosnih pčela koje su došle iz drugih područja.

Hrvatska je po ovom pitanju, a prema istraživanju nevladine organizacije za zaštitu oprašivača i promociju održive poljoprivrede „Pollinis,“ jedna od rijetkih država uz Sloveniju i Dansku koja aktivno provodi politike i mjere usmjerene na zaštitu pčela i na to možemo biti ponosni."

U utorak je na Plenarnoj sjednici Europskog parlamenta koja se održava u Strasbourgu usvojeno Izvješće o nepoštenim trgovačkim praksama u lancu opskrbe hranom. Izvješće je važno za poljoprivrednike jer potvrđuje svima poznatu činjenicu kako je upravo poljoprivrednicima, kao „najslabijoj“ kariki u lancu opskrbe hranom,  prebačen sav rizik poslovanja.

Uoči velike proslave 140. obljetnice Hrvatske vatrogasne zajednice te neposredno uoči blagdana sv. Florijana, zaštitnika vatrogasaca, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u Bruxellesu ugostila hrvatske vatrogasce – članove predsjedništva Hrvatske vatrogasne zajednice i vatrogasne zajednice Sisačko-moslavačke županije.

Stranica 1 od 2

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se