Hrvati Izvan RH

  • 19
  • Tra

U Münchenu je u organizaciji Hrvatske kuće te Akademskog kruga Hrvatske katoličke župe München, 14. travnja 2018., održano predstavljanje knjiga povjesničara Josipa Jurčevića "Heroji hrvatskoga Domovinskoga rata" te novinara Tihomira Dujmovića „Tko je ubio Zvonka Bušića".

Pred okupljenim posjetiteljima profesor Jurčević istaknuo je važnost upoznavanja šireg djela hrvatske javnosti s herojskim djelima običnih ljudi i branitelja koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. U knjizi "Heroji hrvatskoga Domovinskoga rata" profesor Jurčević donosi herojske sudbine devetnaestero potpuno anonimnih i do sada javnosti nepoznatih ljudi. Smatra kako su institucije države najodgovornije za to što se danas heroji pretvaraju u ratne zločince a zločinci su postali ugledni građani. Hrvatska država obranjena je isključivo zahvaljujući dragovoljstvu i herojstvu njezinih branitelja. To se nikada ne smije zaboraviti.

Mucfilm

  • 10
  • Tra

U Europskom parlamentu u Bruxellesu je održan sastanak Središnjeg odbora Zajednice žena Europske pučke stranke (EPPW) kojom predsjedava Dr. Doris Pack, nakon čega je održan Colloque s povjerenicom za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyom Gabriel. Žene Europske pučke stranke raspravljale su o ulozi žena u digitalnom dobu, s naglaskom na perspektive na tržištu rada.


U Europskom parlamentu okupile su se predstavnice političkih stranaka, članica Europske pučke stranke, među kojima i ministrica obrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš. Na sastanku Središnjeg odbora EPPW razmatralo se članstvo Zajednice žena SDA iz Bosne i Hercegovine, PAS iz Moldavije te Pokreta za Slobodu iz Gruzije, nakon čega je uslijedila rasprava o digitalizaciji i ulozi žena. Dogovorio se plan aktivnosti za 2018. godinu koji uključuje Jesensku akademiju u Ateni a nakon toga i Središnji odbor te Kongres u Ljubljani u studenom 2018. koji će ujedno biti i izborni kongres gdje će se birati novo vodstvo žena EPP-a. Ovogodišnje aktivnosti Žena EPP-a se održavaju pod zanimljivim motom “Women First”.


Potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke (EPPW) Dubravka Šuica istaknula je važnost sudjelovanja žena u svim segmentima društva: „Važno je ojačati ulogu žena u politici ali i svim segmentima društva jer bez sudjelovanja žena koje čine pola stanovništva zemaljske kugle, svijet ne može biti pravedan!“
Podsjetimo, potpredsjednica Zajednice žena Europske pučke stranke Dubravka Šuica 23. ožujka sudjelovala je na Dijalogu s građanima s povjerenicom za digitalno gospodarstvo i društvo Mariyom Gabriel na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, a teme Dijaloga su bile digitalne vještine, informatička sigurnost, umjetna inteligencija, zapošljavanje u budućnosti, žene u digitalnom svijetu, zapadni Balkan, digitalizacija i demokracija, nove tvrtke (startup) i inovacije.
Prošle je godine obilježena je 60. obljetnica potpisivanja Rimskih ugovora i tom je prilikom objavljena Bijela knjiga o budućnosti Europe u kojoj su navedeni mogući smjerovi budućnosti EU, suočene s brojnim izazovima, od globalizacije i utjecaja novih tehnologija na društvo i radna mjesta do sigurnosnih pitanja i rasta populizma.

  • 29
  • Ožu

Nastavno na upit zastupnice u Europskom parlamentu Dubravke Šuice o smanjenju dječjih doplataka za djecu stranaca diljem Europske unije, Europska komisija u svom je odgovoru naglasila da sva djeca imaju pravo na jednaki doplatak, bez obzira na prebivalište.

Uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti propisana su zajednička pravila za plaćanje obiteljskih naknada radnicima zaposlenima u drugoj državi članici. U skladu s tim pravilima mobilni radnici imaju pravo na jednake dječje doplatke kao i domaći radnici, bez obzira na to gdje je prebivalište djece", istaknula je Marianne Thyssen, povjerenica Europske komisije za zapošljavanje, socijalna pitanja, vještine i mobilnosti radne snage.

Jednako tako, Komisija se obvezala pregledati mjere država članica o kojima je riječ i ispitati njihovu usklađenost s pravom Europske unije kada i ako takve mjere budu donesene.

Podsjetimo, potaknuta nedavnim tendencijama u Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj i još nekim državama članicama o smanjenju dječjih doplataka za djecu stranaca diljem Europske unije, Dubravka Šuica pozvala je Komisiju na očitovanje oko ove diskriminatorne mjere za građane Europske unije.

Dubravka Suica foto 4

Tom je prilikom zastupnica Šuica istaknula kako bi ovakav čin izvršio podjelu unutar Europske unije, a djecu stranaca čije obitelji ne žive u istoj državi svrstao u kategoriju građana drugog reda, što je nedvojbeno Europska komisija sada i potvrdila.  

Također, zastupnica Šuica naglasila je kako ovakav način tretiranja dječjeg doplatka nije u skladu s osnivačkim ugovorima Europske unije te da svi građani unutar EU plaćaju poreze i pridonose nacionalnim sustavima socijalne skrbi na isti način.

Naime, nova austrijska vlada predložila je zakon o smanjenju dječjih doplataka za djecu 'EU stranaca' koja ne žive u Austriji a koji je trenutno u postupku u austrijskom parlamentu. Plan je smanjiti visinu dječjih doplataka koje primaju djeca gostujućih radnika čije obitelji ne žive u Austriji te ih prilagoditi standardu zemalja u kojima žive. Visina dječjih dodataka za strance prilagodila bi se životnim uvjetima i standardu zemalja iz kojih gostujući radnici dolaze. Slične su tendencije vlada i u Njemačkoj, Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

  • 23
  • Ožu

Hrast plutnjak Zviždač (Sobreiro assobiador) iz Portugala ponio je ovogodišnju titulu Europskog stabla godine. Povodom Europskog dana šuma, u Europskom parlamentu u Bruxellesu održana je dodjela nagrade čiji je finalist bila i velika platana u Trstenom.

Na inicijativu zastupnice Dubravke Šuice, a u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, velika platana u Trstenom ušla je u finale s još 12 kandidata iz europskih zemalja za nagradu „Europsko stablo godine“. Svrha ove nagrade je istaknuti značaj prirodne i kulturne baštine koja zaslužuje posebnu skrb i zaštitu, kao i promovirati biološke raznolikosti i prirodna bogatstava diljem Europske unije.

Zastupica Dubravka Šuica izrazila je zadovoljstvo plasmanom platane iz Trstenog:

„Ovim putem zahvaljujem svima koji su glasovali za našu platanu, simbol dubrovačkog kraja koji je neraskidivo vezano uz povijest Trstenog i njegovog stanovništva. Sigurna sam da su mnogi koji do sada nisu ni znali kakvu povijesnu vrijednost ima ova platana saznali dovoljno o njoj, ali i o zaštiti prirodnih bogatstava općenito. Zahvaljujem i Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije na suradnji i vrijednom trudu za zaštitu prirode i našeg okoliša. Čestitke prvonagrađenom Portugalu s osvojenih 26 606 glasova ali i našoj platani s osvojenim 11 821 glasom. Budući da se Hrvatska po prvi put uključila u ovo natjecanje smatram to odličnim rezultatom, a bilo je najvažnije sudjelovati. Nadam se da ćemo sljedećih godina nominirati i druga hrvatska stabla koja čine važni dio naše povijesti, kulture i zajedništva.“

Ravnatelj Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije Ivica Grilec istaknuo je senzibilizaciju javnosti kao glavni učinak ovog natjecanja: „Mi smo se kao javna ustanova otvorili prema javnosti i odgovorili na poticaj europarlamentarke Dubravke Šuice i prepoznali vrijednost ovog natjecanja, kao i priliku za promociju naše platane u Trstenom, ali i u budućnosti sličnih takvih inicijativa. Ipak je najdugoročniji učinak ukupna senzibilizacija šire javnosti na temu zaštite prirode!“

Gorostasna platana, simbol Trstenog, zaštićeni je spomenik parkovne arhitekture. Osim toga, zbog svoje ljepote, raskoši, starosti i obujma turistička je atrakcija. Početkom 15. stoljeća, kapetan Florio Jakoba Antunov je donio sadnicu iz Konstantinopola te posadio je uz izvor vode. Stablo je preživjelo sve protivnike, turske haračlije, Napoleonove vojnike i ruske bojovnike zahvaljujući klimi i izvoru žive vode, te skrbi stanovništva koje je oporučno ostavljalo skrb za platanu.

  • 21
  • Ožu

Na jučerašnjoj sjednici Odbora za vanjske poslove (AFET) Europskog parlamenta usvojeni su amandmani zastupnice Željane Zovko u sklopu izvješća „o primjeni instrumenata EU-a za vanjsko financiranje: preispitivanje na sredini razdoblja za 2017. i budući ustroj nakon 2020.

“ Usvojeno izvješće AFET-a ima za cilj definirati prioritete i aktivnosti financijskih instrumenata za sljedeće financijsko razdoblje. Zastupnica Zovko je u usvojenim amandmanima istaknula važnost vanjske financijske pomoći EU-a kao ključnog instrumenta za pružanje potpore gospodarskim reformama, kao i demokratskoj, političkoj i institucionalnoj konsolidaciji u partnerskim državama. Nadalje, u kontekstu politike proširenja EU-a i nedavno objavljene Strategije za Zapadni Balkan, Zovko je naglasila u svojem amandmanu kako razina sredstava za Instrument pretpristupne pomoći (IPA II) mora odgovarati krajnjem cilju IPA-e da se implementiraju ključne političke, gospodarske i institucionalne reforme s ciljem postizanja standarda EU-a u državama Zapadnog Balkana.

Zaključno, Zovko je, po pitanju Europskog instrumenta za susjedstvo (ENI), naglasila važnost povezanosti dostupnosti sredstava iz ENI-a s aktivnostima na području sprečavanja i rješavanja sukoba te podržavanja aktivnosti unapređenja temeljnih vrijednosti, poput demokratizacije, poštivanje ljudskih prava i vladavine prava u državama Istočnog partnerstva. Glasovanje o ovom Izvješću, tj. o prijedlogu rezolucije Europskog parlamenta, predviđeno je u travnju na sljedećoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

  • 20
  • Ožu

Kaže se kako je studentsko doba uvijek najljepše, ali iskorištavamo li ga dovoljno? Radimo li na sebi kako bi otkrili svoje interese te se razvili u poslovnog čovjeka te uputili spremni na tržište rada? Erasmus studentska mreža Hrvatska dokazuje upravo to, dokazuje kako vrijedni, marljivi i motivirani članovi iz malene države na Jadranu mogu postići mnogo u Europskim okvirima.

received 10156405383164090

“Svi smo mi jako različiti, ali odlučili smo se fokusirati na ono što nas ujedinjuje. Ovaj osjećaj jedinstva je ono što želimo društvu u cijelosti i to je misija ESN-a.” - rekao je u uvodnom govoru Joao Pinto (predsjednik ESN-a International).

Kao prava slika Erasmus generacije, Godišnja generalna skupština (AGM) je najveća studentska konferencija u Europi ima fokus na mobilnost mladih. 1000 studenata koji predstavljaju više od 500 podružnica i sveučilišta iz 40 zemalja okupilo se od 15. do 18 ožujka u Španjolskoj među kojima je bila i delegacija ESN Hrvatska koju je
predstavljalo 16 delegata iz 6 podružnica u Zagrebu, Rijeci, Zadru, Splitu, Osijeku i Dubrovniku.

Odlučivalo se o novom internacionalnom odboru, redizajnu logotipa, financijskom planu, dok su se te su partneri ESN-a poput Ryanaira, Dr. Walter, Hostelling International i Uniplaces održali prezentacije o zajedničkoj suradnji. Ali, dio programa gdje svaka zemlja ima priliku da zasja je gala večer tokom koje su se dodjeljivali STARawards tj. nagrade najzaslužnijima u mreži u različitim kategorijama gdje je ESN Hrvatska osvojila čak 4 nagrade!

● 1. mjesto inclusionSTAR (najbolja društveno uključivu aktivnost) - ESN Rijeka (Human Library)
● 1. Mjesto SeCoSTAR (najbolja suradnja s drugom podružnicom) - ESN Zagreb i ESN Split
● 3. Mjesto careerSTAR (aktivnosti koje potiču, educiraju i pripremaju mlade za tržište rada) - ESN Zagreb i ESN Split (Employ Your Skills)
● 3. mjesto educationSTAR ( prepoznavnjae te priznavanje volonterstva) - ESN Hrvatska

FB IMG 1521449288442

Hrvatski volonteri i studenti imaju potencijala za velike stvari te mogu parirati studentima iz puno većih država. Volontiranje svakako nije lako, ali trud se dugoročno svakako isplati. Bivši volonter ESN-a Hrvatska su spremno i samopouzdano krenuli na tržište rada gdje i dan danas čine velike stvari, a sve to je počelo sa samo jednom idejom - Studenti pomažu studentima. Bravo! Izuzetno smo ponosni velikim uspjesima naših studenata u svijetu. Ovakvim primjerima nada kako ispred nas ipak stoji nešto svijetlija budućnost - zasigurno neće tako lako klonuti. Čestitke od cijele redakcije HR NEWS PORTALA!

  • 04
  • Ožu

Pozor, pozor - traže se dva mlada volontera (17-30) za sudjelovanje na EVS programu na period od 12 mjeseci u Briselu u najvećoj studentskoj volonterskoj organizaciji u Europi, Erasmus Student Network AISBL za rad na promociji europske kulture kroz mobilnost putem raznoraznih projekata udruge.

 

PRAVILA I UVJETI:

  • 12 mjeseci, od ožujka do užujka 
  • Programom su pokriveni sljedeći troškovi: put iz Hrvatske do Belgije, smještaj, lokalni prijevoz, osiguranje, tečajevi jezika i mjesečni džeparac u iznosu do 200 eura

POTREBNE VJEŠTINE I ISKUSTVO:

  • Iskustvo s projektima
  • Iskustvo rada u volonterskoj organizaciji
  • Strukturiran i odgovoran način rada
  • Znanje o temama o kojima se raspravlja na europskoj razini, uključujući mlade, kulturu i Erasmus+
  • Znanje o ESN-u je plus.
  • za FB objave 1

GLAVNI ZADACI I OBVEZE

  • Pomoć ESN-u u organizaciji aktivnosti povezanih uz mobilnost, posebno u sklopu Europske godine kulturne baštine
  • Suradnja i komunikacija s lokalnim podružnicama u organizaciji u svrhu organizacije kulturnih aktivnosti
  • Pomoć ESN-u u razvoju projekata
  • Pomoć ESN-u u organizaciji aktivnosti povezanih s unutarnjim djelovanjem
  • Suradnja s ostalim projektnim timovima u organizaciji
  • Pomoć Odboru i Sekretarijatu oko potencijalnih zadataka
  • EVS je poučno iskustvo za volontere i trebaju se osjećati dovoljno slobodno da predlože vlastite aktivnosti i projekte

Kako biste se prijavili, pošaljite svoj CV i motivacijsko pismo na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. najkasnije do 11. ožujka 2018. u 23:59h. Online sastanak putem Skypea održati će se ubrzo nakon roka. Ukoliko imate dodatna pitanja, slobodno kontaktirajte na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. !

Ekipa HR NEWS PORTALA želi sreću svim prijavljenima, javite nam se iz Brisela.

  • 01
  • Ožu

Jučer se na plenarnoj sjednici u Bruxellesu raspravljalo o radu i naslijeđu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju.

Zastupnik Tolić rekao je kako je Hrvatska jedan od inicijatora uspostave Međunarodnog suda za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije što je bio razuman čin zemlje koja je doživjela agresiju jedne komunističke vojne sile, zadnje u Europi s ideološkim predznakom, a dominantno u funkciji okupacije hrvatskog državnog teritorija i stvaranja tzv. Velike Srbije.

Razumno je bilo i vjerovati kako će sud suditi isključivo agresorima šaljući time poruku kako je agresija neprihvatljiv čin za međunarodnu zajednicu“, rekao je zastupnik Tolić.

I u Drugom svjetskom ratu zločini su se dogodili kod svih zaraćenih strana sudionika rata, ali je u procesima u Nürnbergu i Tokyu suđeno samo poraženim silama osovine koje su pokrenule rat, no Haški sud je pokrenuo u dugotrajnom procesu postupke protiv brojnih visokih dužnosnika i zapovjednika svih zaraćenih strana na području bivše Jugoslavije, kako protiv onih koji su pokrenuli agresivni rat tako i onih koji su se samo branili.

Je li sud ispunio svrhu svojega uspostavljanja, je li poručio da se agresija na susjede ne isplati i da će biti sankcionirana od međunarodne zajednice? Koliko je u radu suda ključnu ulogu imalo pravo i pravda, koliko politika? Jesu li žrtve agresije dobile zadovoljštinu presudama Haškog tribunala? O tome su, logično i opravdano, različita stajališta i vrijeme će pokazati. Hrvatska je u suradnji s Haškim tribunalom ispunila sve preuzete obveze, a često su pojedinci išli i više od toga surađujući kao predstavnici hrvatskih institucija samo s tužiteljstvom, a ne s tribunalom“,  rekao je zastupnik Tolić.

Stranica 1 od 5

HR News

HRnewHR logo

HR News je neovisni istraživački portal u vlasništvu fizičke osobe. Svi objavljeni članci činjenično su potkrijepljeni dokazima. Svaki autor osobno odgovara za iznesene neistine suprotno objavljenim Uvjetima korištenja i stavci o odgovornosti.

Web stranica HRnews.hr koristi kolačiće kako bi omogućili bolje korisničko iskustvo. Više o kolačićima. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice HRnews.hr kliknite na Slažem se